Od ranog srednjeg vijeka možemo pratiti sustavnu brigu Crkve za opismenjivanje, naobrazbu i odgoj. To je vrijeme osnivanja crkvenih redova kroz koje će kršćanska kultura, vjerski odgoj i vrijednost znanja postati okosnice europske kulture. U Hrvatskoj prve škole otvaraju Benediktinci, najstarija je započela s radom u sklopu benediktinskog samostana u Rižinicama kod Splita 852. godine. Dakle, za povijest katoličke naobrazbe u Hrvatskoj možemo reći da je stara 1150 godina. Osim benediktinaca i dominikanci, franjevci, isusovci, pavlini te mnogi ženski redovi daju aktivni doprinos naobrazbi i školstvu u Hrvatskoj. Državno se školstvo na našim područjima razvija od edikta carice Marije Terezije iz 1774. koja također upravu i nadzor povjerava Crkvi.
Međutim, nakon Napoleonova osvajanja naših krajeva Crkvi je oduzeta dotadašnja uloga. Iako će se s porazom Francuza stvari vratiti na staro, nakon revolucije iz 1848. započet će značajnije promjene. Naime, od 70-ih godina 19. stoljeća intenzivira se proces sekularizacije državnog školstva, a Crkva od tada razvija svoje zasebne vjerske škole. U Istri je katolički pokret na čelu s biskupom Mahničem 1914. uspio izgraditi zgradu u kojoj je trebao zaživjeti prvi istarski đački dom s katoličkim odgojem i hrvatskim kao nastavnim jezikom. Nažalost, to se zbog ishoda Prvog svjetskog rata nije dogodilo. U ostalom dijelu Hrvatske uvjeti za katoličke odgojno-obrazovne ustanove također su se pogoršali. Jugoslavenske vlasti nikada nisu riješile pitanje konkordata s Crkvom. Iako je fašistička Italija konkordatom Crkvi zajamčila slobodu katoličkog školstva, u Istri se pod fašističkom starhovladom o hrvatskom katoličkom školstvu nije se moglo ni sanjati.
Paradoksalno ali istinito, prvo sjemenište s klasičnom gimnazijom na hrvatskom jeziku bit će osnovano 1945. neposredno nakon uspostave komunističke vlasti. Naime, upravo je tada svim ostalim katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj oduzeto pravo javnosti. Tako se dogodio nasilan prekid bogate i vrijedne tradicije u Hrvatskoj. Zabranjeno je djelavanje za više od 100 katoličkih dječjih vrtića, 90 katoličkih osnovnih i 70 srednjih škola. Ostalo je samo nekoliko katoličkih gimnazija za naobrazbu svećeničkih kandidata, ali im je 1948. ukinuto pravo javnosti. Godine 1952. dogodilo se to i klasičnoj gimnaziji u Pazinu - gimnaziji iz koje je 1947. na stratište otišao njen tadašnji podravnatelj, a današnji blaženik, Miroslav Bulešić.
Stvaranjem samostalne hrvatske države Katolička crkva započinje s obnovom svoje odgojne i obrazovne uloge u društvu. Pravo osnivanja i financiranja katoličkih škola temelji se na međunarodnim ugovorima sklopljenima između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Po njima Crkva ima pravo osnivati obrazovne ustanove bilo kojega stupnja. Time Republika Hrvatska priznaje katoličke škole kao sastavni dio javnoga školstva. Ovi podaci govore o vrijednosti katoličkih škola i o prepoznavanju njihove posebnosti, duhovnog bogatstva i poticajnog okruženja za rast mladih ljudi. Budućnost društva ovisi o načinu školovanja i oblikovanju svakog mladog čovjeka pa je zbog toga vrijedno postojanje katoličkih škola i u hrvatskom društvu.
Danas u Hrvatskoj ima 12 katoličkih srednjih škola:
1. Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu
2. Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu
3. Franjevačka klasična gimnazija u Sinju
4. Isusovačka klasična gimnazija u Osijeku
5. Klasična gimnazija i kolegij fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu
6. Katolička klasična gimnazija u Požegi
7. Katolička klasična gimnazija u Virovitici
8. Klasična gimnazija Ruđer Bošković u Dubrovniku
9. Nadbiskupska klasična gimnazija Ivan Pavao 2. u Zadru
10. Nadbiskupska klasična gimnazija don Frane Bulić u Splitu
11. Pazinski kolegij – klasična gimnazija u Pazinu
12. Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci
U Hrvatskoj djeluju i tri osnovne katoličke škole:
(izvori: nkg-zagreb.hr, istrapedia.hr)
Na području Istarske županije od 2005. godine djeluje iÂÂÂ Katoličko društvo prosvjetnih djelatnika mons. Antuna Heka.
db